Pages
-
-
Glazba kao sektor kreativne industrije
-
Davor Selci Glazba je gotovo stalan dio svakodnevnog života; svira u pozadini dok vozite, kupujete ili gledate televiziju. No koliko zapravo znamo o glazbi koja nas okružuje, kako je stvorena, kako prerasta s ideje u proizvod ili različitim ljudima koji to omogućuju. Glazbena industrija opći je izraz za sve strane uključene u stvaranje, izvedbu, snimanje, promicanje i upravljanje glazbenim poslovanjem. Razlikovanje nazivanja te mreže poslovnih partnerstava „glazbenom industrijom“ u odnosu na...
-
-
Glazba kao sredstvo manipulacije u komunikaciji
-
Mateja Ištuk Ovaj se rad bavi glazbom kao jednim od čestih oblika (među)ljudske komunikacije, s naglaskom na načine i situacije u kojima ona može poslužiti i koristi se kao sredstvo manipulacije. Komunikacija je danas neizbježan dio svakodnevnice te se smatra jednim od glavnih temelja međuljudskih odnosa. Komunicirati se može na mnogo različitih načina pa tako i posredstvom glazbe, instrumentalne i vokalne. Glazba je jedan od načina kojim se uspostavlja kontakt s drugim ljudima, kao i oblik...
-
-
Glazba u vrijeme pandemije Covid-19 - uloga streaming platformi
-
Tin Užar Kulturno-kreativni sektor drastično je i dugoročno ekonomski pogođen uslijed krize prouzrokovane pandemijom bolesti Covid-19. Kriza je pritom iznjedrila i problem neodrživosti načina financiranja zasnovanog na projektnom tipu rada te nužnosti stvaranja održivog modela ulaganja u sektor. Digitalizacijom kulturno-umjetničkih sadržaja kultura bi postala dostupna široj populaciji, no i u toj se sferi nailazi na poteškoće. Glazbena je industrija također snažno pogođena pandemijom,...
-
-
Glazbena baština u Vinkovcima
-
Vilim Tustanovski Vinkovačko područje bilo je naseljeno još od antičkog doba. S obzirom na to može se zaključiti kako je ostalo puno povijesne baštine (narodne, kulturne ostavštine koja uključuje i glazbene instrumente, intelektualno stvaralaštvo pojedinca i naroda, nošnje, običaje). Ta je baština stoljećima brižno skupljana i arhivirana s ciljem očuvanja narodnog stvaralaštva, nacionalne svijesti i identiteta. To je također doprinijelo isticanju kulturalnih razlika, što je od velike...
-
-
Glazbene igre u nastavi solfeggia
-
Jelena Pušić Cilj rada je ukazati na prednosti uvođenja glazbenih igara u nastavu Solfeggia, posebice početnu nastavu Soleggia. Naime, glazbena igra u nastavi Solfeggia je izrazito važna aktivnost jer znanje stečeno igrom ostaje u dugotrajnom pamćenju, učenici su motivirani i igra uklanja monotoniju. Glazbene igre razvijaju glazbene sposobnosti učenika, tj. osjećaj za intonaciju, sposobnost uočavanja dinamike, sposobnost uočavanja tempa, osjećaj za ritam, sposobnost kretanja uz glazbu,...
-
-
Glazbene igre u radu s djecom s poremećajima u razvoju iz spektra autizma
-
Ana Medaković Poremećaji iz spektra autizma predstavljaju raznoliku skupinu neurorazvojnih poremećaja koji se javljaju u ranom djetinjstvu i uključuju razne organske čimbenike (Bujas Petković i Frey Škrinjar, 2010). Uzimajući u obzir činjenicu da za takve poremećaje nema izlječenja, važno je u živote tih osoba uključiti prikladne terapije kako bismo im omogućili ublažavanje simptoma i kvalitetniji život. Danas je muzikoterapija poznata vrsta terapije koja se najčešće koristi u radu s...
-
-
Glazbene preferencije i kulturni identitet
-
Mihaela Horvat U ovom se radu proučava pojam preferencija, ponajviše onih glazbenih, kulturni identitet mladih te odnos glazbenih preferencija i identiteta pojedinca. Prikazano je više klasifikacija na temu glazbenih preferencija, a to su STOMP klasifikacija, četverofaktorska klasifikacija autora Rentfrowa i Goslinga koja je proširena s još glazbenih stilova i podstilova i nazvana MUSIC klasifikacija te klasifikacija autora Miella pod nazivom model uzajamnih povratnih informacija. Većina...
-
-
Glazbene preferencije učenika prema umjetničkoj i popularnoj glazbi
-
Mario Huj Glazbene preferencije su kratkoročne procjene sviđanja koje se oblikuju pod utjecajem raznih čimbenika, a nastava glazbe ima iznimno važno mjesto u njihovom usmjeravanju. U teorijskom dijelu rada se kroz pregled istraživanja donose dosadašnja saznanja o usmjeravanju glazbenih preferencija. Kroz istraživanje, koje se realiziralo s ciljem ispitivanja glazbenih preferencija učenika prema umjetničkoj i popularnoj glazbi te utjecaja poznatosti glazbenoga primjera na učeničke glazbene...
-
-
Glazbeni turizam : Mogućnost razvoja i pozitivne prakse
-
Patrik Avgustini Ovaj rad opisuje glazbeni turizam kao jednu od mogućnosti kulturnog turizma. Ponudit će se općeniti pregled glazbenog turizma te njegove posljedice i utjecaji, referirajući se na njegove kulturalne i ekonomske dimenzije te izričaje koji prate turistička iskustava. Definirat će se pojmovi poput turizma i turista što je potrebno za shvaćanje osnovnih odrednica teme. Definirat će se i opisati poseban oblik turizma – kulturni turizam odnosno njegov pod oblik – glazbeni turizam....
-
-
Glazbeni život u Požegi
-
Karlo Baričević U završnom radu naziva „Glazbeni život u Požegi“ nalazi se povijesni razvoj glazbenog života u Požegi. Grad Požega i područje Požeštine obiluje brojnim kulturno-umjetničkim društvima, manifestacijama, tradicijskim plesovima, nošnjama, instrumentima te bogatim povijesnim razvojem glazbene škole u Požegi što pridonosi jačanju identiteta svakog stanovnika tog grada. Kulturna baština, običaji te tradicija se najčešće na nove generacije prenose s koljena na koljeno te u...
-
-
Glazbeno pedagoški pristupi s početka 20. stoljeća
-
Dora Markuš Početak 20. stoljeća bio je vrlo inspirativno vrijeme za glazbene pedagoge. Već je tada bilo jasno da se glazbeno obrazovanje treba poučavati na drugačiji, slobodniji način od redovnog obrazovanja. Sve glazbeno – pedagoške koncepte 20. stoljeća odlikuje pedagoška otvorenost. To je vidljivo u vjeri da svaki učenik ima glazbeni potencijal. Emil Jaques-Dalcroze utvrdio je detaljni glazbeno – pedagoški pristup, ali je najpoznatiji po euritmici te po tomu da poučava glazbu kroz...
-
-
Glazbeno stvaralaštvo u nastavi solfeggia
-
Krešimir Križanec U našoj literaturi susrećemo pojam stvaralaštva kao ekvivalent pojmu kreativnosti. U glazbenopsihološkoj literaturi razlikujemo dva pogleda na glazbeno stvaralaštvo: metafizički i psihološki te iako imaju razliku u shvaćanju samoga glazbenog stvaralaštva, one se nadopunjuju jer obje sadrže zajedničke elemente, a to su nadahnuće skladatelja i naporan rad.
Na razvoj nastave koja se fokusira na dječje glazbeno stvaralaštvo važan je utjecaj imao Orffov Schulwerk te je i sâm...
Pages
