Abstract | Brendiranje je na hrvatskoj kulturnoj sceni još uvijek u povojima. Stoga, su čelni ljudi, poput ravnatelja, tj. menadžera, u kulturnim ustanovama, nositelji promjena glede prepoznavanja važnosti brendiranja i implementiranja u postojeće marketinške strategije, s ciljem privlačenja nove publike. Ne smije se zanemariti da dobar proizvod, ma koliko on bio izvrstan, mora imati i (dobru) promidžbu, jer se upravo brendiranjem proizvod usađuje u svijest svojih krajnjih potrošača, u suprotnom, biva nedovoljno prepoznat ili trajno zaboravljen. U radu će biti prikazano kako jačati imidž kulturne ustanove, odnosno, muzeja, uz pomoć kreativnog brendiranja te kako jedna takva institucija može postati samoodrživa koristeći različite modele financiranja, koji će crpiti svoju snagu iz već spomenute kreativnosti, a muzeje učiniti mjestom interakcije, širenja znanja, susreta, mjesta kojeg pamtimo po vrijednostima koje ga stavljaju na mjesto prioriteta. |
Abstract (english) | Croatian cultural scene is only beginning to apply branding. Therefore, cultural institutions principals, i.e. managers are in charge of conducting the changes in the area of recognition of the branding importance and its implementation in the existing marketing strategies, all with the goal of attracting new audience. No matter how great the product is, it has to have (good) advertising because with branding, the product is being implanted in the mind of it's consumers, otherwise it will be sufficiently recognized or gets permanently forgotten.In the pages that follow, it will be shown how to make cultural institution's, i.e. museum reputation stronger by using creative branding, how can that institution become self-sustaining by using different models of financing which will draw it's strenght from creativity and make museums place of interaction, knowledge spreading, meetings, known for its valuables that puts it at priority list. |