Slobodno vrijeme, kao opća pojava suvremenog društva, zadire u sva područja društvenih zbivanja: ekonomska, socijalna, politička i kulturna te je sastavni dio društvenog i privatnog ţivota pa i djelovanja svih zemalja, bez obzira na njihovo društveno ureĎenje, svih zanimanja i generacija. Jedan je od prvorazrednih faktora cjelokupnog razvoja suvremenog društva (V.Janković, 1973:121). Nekada je slobodno vrijeme bilo usmjereno na odmor i rekreaciju, a danas se pojam slobodnog vremena odnosi na formiranje osobnosti u odgoju i obrazovanju. U ostvarivanju ciljeva i zadataka škole, slobodne aktivnosti učenika imaju veliki značaj. Uz stjecanje proširenog znanja i poticanje zanimanja, bitno je prepoznavanje ne samo darovitih, nego i učenika koji pokazuju zanimanje za odreĎena područja. Škole svake školske godine nude učenicima aktivnosti u koje se učenici mogu uključivati na osnovu slobodnog opredjeljenja. Na ovaj način niz aktivnosti u školi dostupan je svim učenicima pod jednakim uvjetima. To omogućuje visok stupanj motivacije, lakše i šire usvajanje znanja, priliku za istraţivanje, razvijanje suradnje, socijalnih vještina i doţivljaj osobne vrijednosti.Izvannastavne aktivnosti su dio školske prakse bez brojčanih ocjena, područje su slobodnog i samostalnog odabira. Njihovo sadrţajno bogatstvo te prilagoĎenost potrebama i ţeljama konkretne školske ustanove pruţa mogućnost individualnog razvoja svakog djeteta. Česta su poveznica učenikovih aktivnosti u slobodno vrijeme te školskog plana i programa, a u Republici Hrvatskoj su najčešće vezana uz kulturu i sport, te tehničke znanosti.