prikaz prve stranice dokumenta Selfie: The Phenomenon of False Self vs. True Self Representation in Social Media Comunnication
  Preuzmi
PDF 3.2 MB
završni specijalistički
Selfie: The Phenomenon of False Self vs. True Self Representation in Social Media Comunnication
2020. urn:nbn:hr:251:032559
Janković Shentser, Mia
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku

Citirajte ovaj rad

Janković Shentser, M. (2020). Selfie: The Phenomenon of False Self vs. True Self Representation in Social Media Comunnication (Završni specijalistički). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:251:032559

Janković Shentser, Mia. "Selfie: The Phenomenon of False Self vs. True Self Representation in Social Media Comunnication." Završni specijalistički, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:251:032559

Janković Shentser, Mia. "Selfie: The Phenomenon of False Self vs. True Self Representation in Social Media Comunnication." Završni specijalistički, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, 2020. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:251:032559

Janković Shentser, M. (2020). 'Selfie: The Phenomenon of False Self vs. True Self Representation in Social Media Comunnication', Završni specijalistički, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, citirano: 10.12.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:251:032559

Janković Shentser M. Selfie: The Phenomenon of False Self vs. True Self Representation in Social Media Comunnication [Završni specijalistički]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku; 2020 [pristupljeno 10.12.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:251:032559

M. Janković Shentser, "Selfie: The Phenomenon of False Self vs. True Self Representation in Social Media Comunnication", Završni specijalistički, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, Osijek, 2020. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:251:032559

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:251:032559
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovSelfie: The Phenomenon of False Self vs. True Self Representation in Social Media Comunnication
Naslov (engleski)Selfi: Reprezentacija Lažnog Selfa nasuprot Pravog Selfa u komunikaciji na socijalnim mrežama
AutorMia Janković Shentser
MentorHeidi Tanya Hilgendorf-Bardot (mentor)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku
Osijek
Datum i država obrane2020, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		UMJETNIČKO PODRUČJE
Interdisciplinarno umjetničko polje
Sažetak
The research explores the social phenomenon of selfie practice as a way of communication in social media networks, hypothesizing False Self representation in the image presented by everyman and his smartphone. The phenomenon includes posting the selfie on social networks (SN) to make a person available to the public eye, in this way, feeding the self-esteem or narcissistic hunger, and as such being bought or sold in the currency of “likes.” As much as selfie is an interesting phenomenon of self-portrait in the new technology era, a tool for self-awareness and building up the self-esteem, the problems of society are mirroring in this self-image: it serves as a platform for amplification of personality disorders and addiction on selfie and feedbacks from SN, it is a cause of accidental mortality (unintentional deaths while making selfie, most often occurrences are falling off the high places, train accidents, and drowning) and an increase of facial plastic surgeries in the USA (FlorCruz, as cited in Shah & Tewari, 2016). Alternately, it seems the selfie has a higher purpose in use among minorities, LGBT society, and other marginal layers of society (Lang, 2013) who use it as affirmation, identification, proof of existence and belonging. Feminists, similarily, use the selfie as a statement where the woman is the manifest and the subject of the photograph. Feminists are well aware that their body alone can serve as a message of feminism, in the case of selfie the message is private – carries the name and the identity of a certain woman in the selfie, and general – a feminist setting the statement to general public. Changing the urban landscape, is selfie showing our True Self or a pose for the public eye exhibiting a superimposed image based on our belief of good looks influenced by pop-culture?
Sažetak (hrvatski)
Ovo istraživanje bavi se fenomenom prakse selfija kao načina komunikacije na socijalnim mrežama, postavljajući hipotezu reprezentacije Lažnog Selfa u ovoj slici sebe. Fenomen uključuje izradu i objavljivanje fotografije na socijalnim mrežama kako bi osoba postala dostupna oku javnosti, hraneći samopouzdanje ili narcisističku glad, i kao takva bila prodavana i kupovana u valuti lajkova. Koliko god je selfi interesantna pojava autoportreta u eri nove tehnologije i alat za postizanje samopouzdanja, u njemju se ogledaju problemi društva: selfi služi kao platforma za amplifikaciju poremećaja u ponašanju i ovisnosti o selfi praksi te odgovorima sa socijalnih mreža; uzrok je smrti u nesrećama nastalima tijekom izrade selfija (najčešće pad s visina, željezničke nesreće i utapanja) i povećanje broja facijalnih plastičnih operacija u SAD-u (FlorCruz, prema Shah & Tewari, 2016). Međutim, selfi služi i za postizanje viših ciljeva među manjinama, LGBT populaciji i drugim marginalnim slojevima društva (Lang, 2013) koji ga koriste kao alat za samopotvrđivanje, identifikaciju te kao dokaz postojanja i pripadanja. Potpuno svjesne da tijelo samo može služiti kao poruka, feministice, također, koriste selfije kao formu u kojoj je lik žene i manifest i tema fotografije. Selfi tako dobiva dvojnu ulogu: postaje privatna poruka o identitetu određene ženske osobe i generalna poruka koja sadrži feminističku izjavu upućenu javnosti. Mijenjajući urbani pejzaž, pokazuje li selfi naš Pravi Self ili postavljenu pozu koja predstavlja nametnutu sliku našeg uvjerenja o ljepoti, formiranog prema parametrima pop kulture?
Ključne riječi
Ključne riječi (hrvatski)
Jezikengleski
URN:NBNurn:nbn:hr:251:032559
Studijski programNaziv: Kreativne terapije; smjerovi: Art terapija, Terapija pokretom i plesom, Muzikoterapija, Dramaterapija
Smjer: Art terapija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: poslijediplomski specijalistički
Akademski / stručni naziv: Sveučilišni specijalist kreativne terapije, smjer art terapije (univ. spec. art. therap., spec. art. ther.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2020-11-17 12:36:01