Seminarski rad 'Gaming industrija – žene kao gejmerice, gamedeveloperke i glavne junakinje video igara' produkt je iskustva s kojima se mnoge žene susreću i koji je potrebno obraditi. Počela su se pojavljivati istraživanja koja se bave ženskim igrama unatoč tome što su igre tradicionalno popularnije kod muškaraca, ta ista istraživanja u 21. stoljeću skrenula su pažnju na ulogu žene u kulturi, društvu i tehnologiji, a žensko je igranje jedan od rastućih fenomena koji se nije temeljito istraživao. Cilj ovog rada je pregled ženskih igara (tj., uloga koje se daju ženama u kulturi videoigara), pregled zaposlenih žena u ovoj industriji kao i broj žena koje se smatraju gejmericama. Glavni zaključci ukazuju na to da igranje videoigara ima koristi za žene u smislu poboljšanja kognitivnih, socijalnih i fizičkih sposobnosti. Unatoč tome, žene se manje potiče da igraju videoigre zbog negativnih očekivanja na temelju spola i / ili iskustva tijekom igranja. Videoigre povezane su sa stereotipnim muškim karakteristikama, poput primjerice pretjerano agresivnih i često sadrže seksualizirani sadržaj. Također, žene puno češće doživljavaju mrežno uznemiravanje na različite načine te traže različite stvari u video igrama, koje nisu često uključene u dizajne igara, jer nisu bile namijenjene ženskome spolu od početka. Na primjer, zastupljenost ženskog avatara, odnosno virtualnoga lika - koja je pretjerana i hiperseksualizirana - može potaknuti društvene usporedbe i dovesti do osjećaja smanjenog samopoštovanja i naposljetku čak i do depresije kod žena. Općenito, još uvijek postoje prepreke za žene koje igraju videoigre iako one čine polovinu populacije u igrama. Rad je određen u osam poglavlja, a pisan je metodom opisivanja, indukcije-dedukcije te kompilacijskom metodom.