prikaz prve stranice dokumenta Hrvatsko operno stvaralaštvo
  Preuzmi
PDF 1.8 MB
diplomski rad
Hrvatsko operno stvaralaštvo
2019. urn:nbn:hr:251:219007
Karadža, Ivan
Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku

Citirajte ovaj rad

Karadža, I. (2019). Hrvatsko operno stvaralaštvo (Diplomski rad). Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku. Preuzeto s https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:251:219007

Karadža, Ivan. "Hrvatsko operno stvaralaštvo." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:251:219007

Karadža, Ivan. "Hrvatsko operno stvaralaštvo." Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, 2019. https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:251:219007

Karadža, I. (2019). 'Hrvatsko operno stvaralaštvo', Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, citirano: 14.11.2024., https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:251:219007

Karadža I. Hrvatsko operno stvaralaštvo [Diplomski rad]. Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku; 2019 [pristupljeno 14.11.2024.] Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:251:219007

I. Karadža, "Hrvatsko operno stvaralaštvo", Diplomski rad, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku, Osijek, 2019. Dostupno na: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:251:219007

Za citiranje koristite ovu mrežnu adresu: https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:251:219007
Prijavite se u repozitorij kako biste mogli spremiti objekt u svoju listu.
Podaci o radu
NaslovHrvatsko operno stvaralaštvo
Naslov (engleski)The Production of the Croatia Opera
AutorIvan Karadža
MentorBerislav Jerković (mentor)
Član povjerenstvaVuk Ognjenović (predsjednik povjerenstva)
Član povjerenstvaBerislav Jerković (član povjerenstva)
Član povjerenstvaMarko Sesar (član povjerenstva)
Ustanova koja je dodijelila
akademski / stručni stupanj		Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku
Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku
Osijek
Datum i država obrane2019-09-25, Hrvatska
Znanstveno / umjetničko
područje, polje i grana		UMJETNIČKO PODRUČJE
Glazbena umjetnost
Glazbena pedagogija
Sažetak
Hrvatsko operno stvaralaštvo započelo je 1846. godine praizvedbom prve hrvatske opere Ljubav i zloba kompozitora Vatroslava Lisinskog. Uz Lisinskog, 19. stoljeće je ponajviše obilježio svojim skladateljskim i pedagoškim radom Ivan pl. Zajc. Zajc je stvarni utemeljitelj hrvatske opere te autor više glazbeno-scenskih djela od kojih je najpoznatija opera Nikola Šubić Zrinski koja se i danas izvodi. Hrvatski skladatelji početkom 20. stoljeća skladali su u duhu tzv. nacionalnog smjera te su glazbene ideje ponajviše crpili iz narodnog glazbenog blaga, iz folklora. Najvažniji predstavnik tog razdoblja je Jakov Gotovac i njegova opera Ero s onoga svijeta. U drugoj polovici 20. stoljeća mladi skladatelji počinju skladati tehnikama poput atonalnosti, dodekafonije i serijalnosti koje su postale aktualne u europskoj glazbenoj avangardi. Važna godina za hrvatsku opernu baštinu je 1961. kada je osnovana manifestacija Muzički biennale Zagreb gdje se i danas premijerno izvode najnovija operna djela.
Sažetak (engleski)
The production of the Croatian opera started in the 1846 with the premiere od the first Croatian opera Ljubav i zloba written by the compositor Vatroslav Lisinski. As well as Lisinski, the 19th century was marked by pedagogic and composing work of Ivan pl. Zajc. Zajc was the actual founder of the Croatian opera, author of several musical and stage works, of which the most famous was the opera Nikola Šubić Zrinski, still performed today. In the beginning of the 20th century, Croatian composers had composed modeled on the national course and took their musical ideas from a folk tradition. The most important representative of this period was Jakov Gotovac and his opera Ero s onoga svijeta. In the second half of the 20th century, young composers begun composing by techniques such as atonality, dodecaphony and seriality that were conventional in the European musical avant-garde. An important year for the heritage of Croatian opera was 1961 when the Zagreb Music Biennale was established, a place where Croatian operas are premiered even today.
Ključne riječi
Ključne riječi (engleski)
Jezikhrvatski
URN:NBNurn:nbn:hr:251:219007
Studijski programNaziv: Glazbena pedagogija
Vrsta studija: sveučilišni
Stupanj studija: diplomski
Akademski / stručni naziv: magistar/magistra glazbene pedagogije (mag. mus.)
Vrsta resursaTekst
Način izrade datotekeIzvorno digitalna
Prava pristupaOtvoreni pristup
Uvjeti korištenjaIkona licence Zaštićeno autorskim pravom.
Datum i vrijeme pohrane2020-02-07 10:41:34